EU yongeye gushyigikira RDF muri Cabo Delgado: Perezida Chapo yemeje inkunga nshya ya eu nyuma y’igitutu cya Kigali

U Rwanda rwongeye kubona icyizere cyo gukomeza ubutumwa bw’ingabo zarwo mu Ntara ya Cabo Delgado muri Mozambique nyuma y’uko Perezida Daniel Chapo atangaje ko Umuryango w’Ubumwe bw’u Burayi (EU) uzakomeza gutera inkunga ibikorwa by’umutekano bikorwa n’Ingabo z’u Rwanda muri ako karere kari kamaze imyaka myinshi karazahajwe n’ibitero by’imitwe y’iterabwoba.

Iri tangazo rije rikuraho urujijo rwari rumaze igihe ruvugwa ku hazaza h’ubutumwa bw’Ingabo z’u Rwanda muri Mozambique, cyane cyane nyuma y’uko mu mezi ashize hari amakuru yavugaga ko EU ishobora guhagarika inkunga ya miliyoni 20 z’ama-Euro yageneraga ibikorwa by’izo ngabo.

Mu kiganiro n’abanyamakuru cyabaye ku wa Gatanu, Perezida Daniel Chapo yavuze ko ibikorwa by’Ingabo z’u Rwanda zizakomeza guterwa inkunga nk’uko byakorwaga mbere, binyuze mu bushobozi bwa Leta ya Mozambique ndetse n’inkunga itangwa n’Umuryango w’Ubumwe bw’u Burayi.

Yagize ati: “Ibikorwa by’ingabo z’u Rwanda bizaterwa inkunga n’amafaranga ya Leta ndetse n’aturuka mu Muryango w’Ubumwe bw’u Burayi, nk’uko byahoraga bikorwa, haba ku Rwanda no ku nzego zacu z’umutekano binyuze mu mahugurwa.”

Perezida Chapo yasobanuye ko inkunga ya EU itari iyo kugura cyangwa gutanga ibikoresho bya gisirikare, ahubwo ko igamije gufasha ibikorwa by’umutekano ndetse no kongerera ubushobozi inzego z’umutekano binyuze mu mahugurwa atandukanye.

Yanahishuye ko ibiganiro byo kongera amasezerano y’ubwo bufatanye bikomeje, bikaba biri mu rwego rwo gukomeza gushimangira ibikorwa byo guhangana n’iterabwoba ryakunze kwibasira Cabo Delgado.

Iyi ntara iri mu majyaruguru ya Mozambique imaze imyaka irenga irindwi ihanganye n’ibitero by’imitwe yitwaje intwaro ifitanye isano n’umutwe wa ISIS. Ibitero byayo byahitanye abantu benshi, bisenya ibikorwa remezo kandi bituma abaturage babarirwa mu bihumbi bahunga ingo zabo.

Ingabo z’u Rwanda zatangiye koherezwa muri Cabo Delgado muri Nyakanga 2021 nyuma y’ubusabe bwa Leta ya Mozambique. Kuva icyo gihe zagize uruhare rukomeye mu kwisubiza imijyi n’uturere twinshi twari twarigaruriwe n’imitwe y’iterabwoba, ibintu byafashije kugarura umutekano mu bice byinshi by’iyo ntara.

Icyakora, mu ntangiriro z’uyu mwaka hadutse impungenge ku hazaza h’ubu butumwa nyuma y’uko Leta Zunze Ubumwe za Amerika zifatiye bamwe mu bayobozi ba RDF ibihano bifitanye isano n’ikibazo cyo mu Burasirazuba bwa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo. Nyuma y’ibi bihano, bamwe mu bayobozi bo mu Burayi batangiye gusaba ko inkunga yagenerwaga ibikorwa by’Ingabo z’u Rwanda muri Mozambique yasubirwamo.

Muri icyo gihe, ibihugu bimwe byo mu Burayi birimo u Bubiligi n’u Budage byashyize imbere igitekerezo cyo guhagarika cyangwa kugabanya inkunga yatangwaga muri ubu butumwa. Byavugwaga ko ibi bihugu byashingiye ku birego byari bimaze igihe bivugwa ku ruhare rw’u Rwanda mu bibazo byo mu Burasirazuba bwa Congo.

Ariko hari n’ibindi bihugu bikomeye byari bifite indi myumvire. U Bufaransa, bwari buhangayikishijwe n’umutekano w’ishoramari rinini ry’ibikomoka kuri peteroli n’ingufu muri Cabo Delgado, bwakomeje gushyigikira igitekerezo cyo gukomeza ubutumwa bw’Ingabo z’u Rwanda. Abasesenguzi bavuga ko umutekano w’ako karere ufatwa nk’ingenzi ku nyungu z’ubukungu z’ibigo mpuzamahanga bikorera muri Mozambique.

Muri Werurwe na Mata 2026, u Rwanda rwakajije ibikorwa bya dipolomasi bigamije gusobanurira abafatanyabikorwa b’amahanga akamaro k’ubutumwa bw’ingabo zarwo muri Cabo Delgado. Muri icyo gihe kandi abayobozi bakuru b’u Rwanda bagaragaje ko byari kugorana gukomeza ubutumwa bw’ingabo mu gihe inkunga yari isanzwe ibufasha yakurwaho.

Aya magambo yatumye ikibazo cy’inkunga gihabwa uburemere bushya mu biganiro byaberaga i Burayi. Hari impungenge ko gukurwa kw’Ingabo z’u Rwanda muri Cabo Delgado byashoboraga gusubiza inyuma intambwe yari imaze guterwa mu kugarura umutekano no guhangana n’imitwe y’iterabwoba.

Mu rwego rwo gushaka igisubizo cyahuza impande zitandukanye, habaye impinduka mu buryo inkunga izajya itangwa. Mu gihe mbere amafaranga yatangwaga binyuze mu kigega cya European Peace Facility, ubu byateganyijwe ko azajya anyuzwa kuri Leta ya Mozambique, na yo ikayakoresha mu gushyigikira ibikorwa by’umutekano birimo n’ubutumwa bw’Ingabo z’u Rwanda.

Abasesenguzi babona ko ubu buryo bushya bwafashije impande zose kugera ku ntego zazo. U Rwanda rwabonye uburyo ubutumwa bw’ingabo zarwo bukomeza kubona ubushobozi bwo gukora neza, Mozambique ikomeza kubona ubufasha mu rugamba rwo guhangana n’iterabwoba, naho EU ikabasha gukomeza gushyigikira ibikorwa by’umutekano mu karere idaciye ku murongo wa politiki wari warateje impaka hagati y’ibihugu biyigize.

Perezida Chapo yavuze kandi ko urugamba rwo guhangana n’iterabwoba rutarangira mu gihe gito, ari na yo mpamvu igihugu cye gikomeje kureba inzira zose zishoboka zafasha kugera ku mutekano urambye.

Yagize ati: “Biragoye kumenya igihe iterabwoba rizarangirira. Ni yo mpamvu turi gukora ibishoboka byose, harimo no kureba uburyo ibiganiro byafasha kurangiza iki kibazo. Icyo twifuza ni uko cyarangira, kuko amahoro ari yo shingiro ry’iterambere.”

Uretse ibikorwa bya gisirikare, Perezida Chapo yavuze ko Guverinoma ya Mozambique ikomeje gushaka inkunga yo kongera kubaka Cabo Delgado, aho ibikorwa remezo byinshi byangijwe n’intambara n’ibitero by’iterabwoba.

Yagaragaje ko umutekano wonyine udahagije, ahubwo ko ugomba kujyana n’iterambere ry’ubukungu, kubaka amashuri, ibitaro, imihanda no gufasha abaturage gusubira mu buzima busanzwe.

Icyemezo cyo gukomeza inkunga ya EU ku butumwa bw’Ingabo z’u Rwanda gifatwa nk’intambwe ikomeye ku mubano hagati ya Kigali, Maputo n’abafatanyabikorwa mpuzamahanga. Kigaragaza kandi ko nubwo hari ibibazo bya politiki n’impaka mpuzamahanga, uruhare rw’Ingabo z’u Rwanda muri Cabo Delgado rugikomeje gufatwa nk’ingenzi mu rugamba rwo kugarura amahoro n’umutekano muri ako karere.

Tubibutse ko mushobora gukomeza kudukurikirana ku mbuga nkoranyambaga.  

Kanda hano udukurikirane kuri FacebookHano udukurikirane kuri WhatsApp 

Maak 'n opvolg-bydrae

Jou e-posadres sal nie gepubliseer word nie. Verpligte velde word met * aangedui