Umunyamabanga Mukuru w’Umuryango w’Abibumbye yeretse amahanga ibijyana no kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi

Ku wa 7 Mata 2026, u Rwanda n’inshuti zarwo ku Isi hose bongeye guhura mu bihe bikomeye byo kwibuka ku nshuro ya 32 Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, Jenoside yasize amateka akomeye yo kubura ubuzima bw’abarenga miliyoni imwe mu gihe cy’iminsi 100 gusa.

Ni umunsi utari uwo kwibuka gusa, ahubwo ni n’igihe cyo gutekereza ku nshingano isi ifite mu gukumira ko amateka mabi nk’aya yasubira.

Insanganyamatsiko y’uyu mwaka igira iti “Twibuke, Twiyubaka” igaragaza neza ko kwibuka bidahagije iyo bidaherekejwe n’ibikorwa byo kubaka ejo hazaza harangwa n’amahoro, ubumwe n’iterambere.

Ni ubutumwa bwumvikanisha ko n’ubwo amateka ya Jenoside yashegeshe igihugu, Abanyarwanda bahisemo inzira yo kongera kubaka no gukomeza ubuzima.

Umunyamabanga Mukuru w’Umuryango w’Abibumbye, Antonio Guterres, yifatanyije n’Abanyarwanda n’isi yose muri ibi bihe byo kwibuka, ashimangira ko kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi bidakwiye kugarukira ku guha icyubahiro abazize ayo mahano gusa, ahubwo bikwiye no kuba isomo rikomeye ku muryango mpuzamahanga.

Yagaragaje ko nubwo isi yibuka, igifite n’inshingano zo kwemera amakosa yakozwe mu gihe cya Jenoside, aho umuryango mpuzamahanga wananiwe gutabara no gufata ingamba zihuse zo kurokora ubuzima bw’abantu. Ubu burangare bwagize ingaruka zikomeye, butuma Jenoside ikorwa mu buryo bwagutse nta nkomyi.

Mu butumwa bwe, Guterres yashimye abarokotse Jenoside, agaragaza ko ubudaheranwa bagaragaje ari isomo rikomeye ku isi yose. Abarokotse, nubwo banyuze mu bihe bikomeye by’umubabaro n’ihungabana, bagize imbaraga zo kongera kubaka ubuzima bwabo no gutanga icyizere cy’ejo hazaza.

Yibukije ko kwibuka bidahagije iyo bitajyanye no gufata ingamba zifatika zo gukumira ibindi byago nk’ibyo. Yashimangiye ko ari ngombwa kurwanya urwango, imvugo zibiba amacakubiri n’izishishikariza urugomo, kuko ari byo byagiye bibiba imbuto z’amahano nk’ayabaye mu Rwanda.

Ubu butumwa buje mu gihe isi ikomeje guhura n’ibibazo by’amacakubiri, imvugo z’urwango n’intambara hirya no hino, ibintu bishobora gutera impungenge ko amateka ashobora kwisubiramo mu gihe nta ngamba zihamye zifatwa.

By’umwihariko, yagaragaje ko amasezerano mpuzamahanga agamije gukumira no guhana ibyaha bya jenoside yamaze gushyirwaho umukono n’ibihugu 153, ariko asaba ibitarayashyiraho umukono kubikora bidatinze. Yibukije ko gushyira umukono ku masezerano gusa bidahagije, ahubwo ko ayo masezerano agomba gushyirwa mu bikorwa mu buryo bugaragara.

U Rwanda, nk’igihugu cyanyuze muri Jenoside, rukomeje kugaragaza ko bishoboka kongera kubaka igihugu cyari cyarashegeshwe n’urwango, kikaba icyitegererezo ku isi mu bijyanye no kwiyubaka, kubabarirana no gushyira imbere ubumwe.

Kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi bityo bikomeje kuba urubuga rwo kwigisha isi yose ko amahano atangira buhoro, akenshi aturuka ku magambo n’imyumvire mibi, bikagera aho biba ibikorwa by’urugomo ndengakamere.

Ni yo mpamvu ubutumwa bwo kwibuka bugomba guhora buherekezwa n’ubushake bwo kurwanya icyakongera gutuma Jenoside iba: kurwanya ivangura, kwimakaza ubutabera no gushyigikira umuco w’amahoro.

Isi yose irasabwa gukura isomo ku byabaye mu Rwanda, ntibibe amateka yo gusomwa gusa, ahubwo bibe impamvu yo gufata ingamba zifatika zo kurinda ubuzima bw’ikiremwamuntu aho ari ho hose.

Kwibuka Jenoside si umwihariko w’Abanyarwanda gusa, ahubwo ni inshingano rusange y’isi yose yo kurwanya urwango no guharanira ko “ntibizongere ukundi” biba impamo, atari amagambo gusa.

Tubibutse ko mushobora gukomeza kudukurikirana ku mbuga nkoranyambaga.  

Kanda hano udukurikirane kuri FacebookHano udukurikirane kuri WhatsApp 

Maak 'n opvolg-bydrae

Jou e-posadres sal nie gepubliseer word nie. Verpligte velde word met * aangedui